Pomirba kalničkih šljivara i križevačkih purgera
Spravišče se temelji na staroj legendi o sukobu i pomirbi, koja je kroz stoljeća postala simbol zajedništva i identiteta grada.
Legenda i nastanak
Predaja govori da se hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. pred najezdom Tatara sklonio u utvrdu Veliki Kalnik. Kako osvajači nisu mogli doprijeti do kralja i ljudi koji su ga skrivali, pokušali su ih glađu prisiliti na predaju, no kalnički su seljaci kralja hranili šljivama koje su rasle uz Kalnik.
Nakon što su se Tatari povukli, kralj je u znak zahvalnosti kalničkim seljacima dodijelio plemenitaške titule. To je izazvalo zavist među križevačkim purgerima, pa su odnosi između susjeda zahladili i nastalo je podbadanje oko plemenitih kalničkih šljivara.
Legenda dalje kaže da je do pomirbe došlo kada se mladić s Kalnika zaljubio u djevojku iz Križevaca. Prije svatova zavađene su se strane odlučile pomiriti i nešto zajedno pripraviti, pa je tako nastalo Križevačko veliko spravišče. Uz vola za ražanj, bačve vina i trodnevno slavlje nestalo je neprijateljstva, a grad je dobio priču koja se prenosi generacijama.
Spravišče danas
U znak sjećanja na tu pomirbu, Spravišče već desetljećima njeguje običaje, lokalni identitet i osjećaj zajedništva. Posebno mjesto ima tradicionalna spelancija pomirbe, gradske kočije i predstavljanje križevačke povijesti i znamenitosti.
Danas je Spravišče veliki sajam kulture na kojem se predstavlja kulturno-povijesna baština križevačkog kraja. Manifestaciju prate folklorne i puhačke skupine, tradicijski obrti, domaća radinost, prigorska jela i vina, književne večeri, izložbe, koncerti i sportska događanja.
Za vrijeme Spravišča grad postaje velika pozornica s programima za sve uzraste, a Križevci na nekoliko dana žive punim ritmom tradicije, druženja i suvremene manifestacijske energije.